Kriptovalute su postale sve popularnije među investitorima i poduzećima, no njihovo računovodstveno evidentiranje još uvijek izaziva mnoge nedoumice. Regulativa se stalno mijenja, a računovodstveni standardi nisu uvijek usklađeni s dinamičnim tržištem kriptovaluta. U nastavku donosimo pregled ključnih aspekata evidentiranja kriptovaluta u računovodstvu.

1. Računovodstveni tretman kriptovaluta

Kriptovalute se ne smatraju zakonskim sredstvima plaćanja, već imovinom koja može biti:

  • Financijska imovina – ako se drže kao ulaganje s ciljem ostvarivanja kapitalne dobiti.

  • Nematerijalna imovina – ako se drže dugoročno, bez namjere trgovanja.

  • Zaliha – ako su dio redovitog poslovanja (npr. trgovačka društva koja se bave kupnjom i prodajom kriptovaluta).

Ovisno o svrsi držanja, primjenjuju se različiti računovodstveni standardi.

2. Evidencija kupnje kriptovaluta

Pri kupnji kriptovaluta potrebno je evidentirati trošak nabave. Ključni elementi koje treba uzeti u obzir su:

  • Datum kupnje

  • Nabavna cijena

  • Transakcijski troškovi (npr. naknade mjenjačnica)

  • Način pohrane (digitalni novčanik ili burza)

Primjer knjiženja: Ako poduzeće kupi Bitcoin za 10.000 EUR i plati 100 EUR naknade, evidentirat će:

  • Teret: Kriptovaluta (imovina) 10.100 EUR

  • Kredit: Novčana sredstva 10.100 EUR

3. Računovodstvena obrada promjene vrijednosti

Vrijednost kriptovaluta može značajno oscilirati, pa je važno pravilno evidentirati promjene:

  • Ako se kriptovaluta vodi kao financijska imovina, promjene vrijednosti priznaju se kroz dobit ili gubitak.

  • Ako se vodi kao nematerijalna imovina, primjenjuje se test umanjenja vrijednosti.

Primjer knjiženja povećanja vrijednosti:

  • Teret: Kriptovaluta (imovina) – povećanje vrijednosti

  • Kredit: Prihod od revalorizacije

4. Prodaja i razmjena kriptovaluta

Pri prodaji ili razmjeni kriptovaluta evidentira se:

  • Prihod od prodaje

  • Kapitalni dobitak ili gubitak (razlika između prodajne i nabavne vrijednosti)

Ako poduzeće prodaje Bitcoin za 15.000 EUR, a nabavna vrijednost je bila 10.000 EUR, evidentira se:

  • Teret: Novčana sredstva 15.000 EUR

  • Kredit: Kriptovaluta 10.000 EUR

  • Kredit: Kapitalna dobit 5.000 EUR

5. Porezni aspekti kriptovaluta

Kriptovalute podliježu različitim poreznim tretmanima, ovisno o zemlji i regulativi:

  • PDV: U većini zemalja kupnja i prodaja kriptovaluta nije podložna PDV-u.

  • Porez na dobit: Kapitalna dobit od prodaje kriptovaluta oporezuje se kao i ostali oblici prihoda.

  • Porez na dohodak: Ako fizička osoba ostvaruje dobit od trgovanja kriptovalutama, podložna je porezu na dohodak.

Zaključak

Evidentiranje kriptovaluta u računovodstvu može biti izazovno, no pravilna kategorizacija i praćenje transakcija ključni su za točnost financijskih izvještaja. Poduzeća bi trebala redovito pratiti regulativu i konzultirati se s računovodstvenim stručnjacima kako bi osigurala usklađenost s propisima. S obzirom na rast tržišta kriptovaluta, očekuje se daljnji razvoj računovodstvenih i poreznih standarda.